Kompost kao način očuvanja prirode

Svakog dana u kuhinji napravite barem jednu gomilicu ostataka od povrća i voća… i šta ruradie sa tim?

Da li znate da bacanjem organskog otpada u standardan tj ostatak otpada, na deponijama stvara oslobađanje velike količine metana!!!

Dakle, vreme je da počnete da kompostirate!

kompost

Možda ova slika sa strane nije baš najlepša ali to je ono što čini osnovu komposta i kompostiranja i svakog dana u kuhinji ja pred sobom imam ovakve gomile. 

Šta je kompost? Kompost predstavlja organsko đubrivo nastalo  raspadanjem biljniih ostataka, koji se stvara pod uticajem vremenskih uslova i mikroorganizama i kompostiranjem pretvara u humus. On se može koristiti svuda gde je potrebno đubrenje, od sobnog bilja do bašte.  Kompost se lako i brzo sakuplja od otpadaka: voća i povrća, kafa, čaj, košene trave, slame, kartona i papira, lišća, piljevina, …  Savršen kompost je dobar ako sadrži pola sadržaja koji ga obogaćuju ugljenikom  a druge polovina azotom. Svaka namirnica koju dodate u kompost povećava nivo jedne od ova dva elementa. Npr. iglice borova / jelki treba dodavati ali ne u ogrornnoj količini jer su kisele i podižu novo ugljenika. dok npr. cveće, ostaci voća i povrća daju azot. Idelana i neutralna namirnica su ljuske jajeta a i bašta će vam biti zahvana zbog ovog dodatka – ljuska jajeta je bogata kalcijumom a biljkama je on preko potreban za rast, zelene listiće a pradajz i paprika ga obožavaju! U samom kompostu, ljuska jajeta je neutralna pri raspadu, a obzirom da se jako dugo raspada, bilo bi bolje da je zgnječite pre bacanja u kompost.

Ali postoje i neke stvari koje ne bi trebalo odlagati u kompost. Pre svega to su bilo kakvi ostaci životinjskog porekla (kosti, koža, meso i sl.) ili bilo kakvi mlečni proizvodi.  Tu su i  lišće oraha i lajm, i korov. Spisak se menja u zavisnosti koji izvor informacija koristite. 

Svakoga dana ja u svojoj kuhinji proizvedem jednu lepu gomilu ostataka hrane.  Odlažem sve u jednu kutiju koju kada napunim nosim u baštu do druge velike kutije od drvenih letvica u kojoj nam stoji kompost. Svoj doprinos daje i porodica moje tetke i baka. 

Pravljenje komposta kod nas odvija se u tri faze: 1. prikupljanje komposta (počinjemo na jesen) 2. vađenje komposta van kutije gde još dodatno otrune, kisne i povremeno se okreće vilama (sledeće jeseni) i 3. dodatno se samelje 4. skladištio ga u džakove za dalju upotrebu. Posle vađenja starog komposta počinjemo sa prikupljanjem nove ture. Primer cirkularne ekonomije. 

Nama je kompost glavna stvar kod đubrenja bašte, koristimo ga “razblaženog” sa običnom zemljom jer sam čist kompost zna da bude jak za same biljke. 

zašto je kompostiranje važno za očuvanje prirode?

Proces kompostiranja doprinosi očuvanju životne okoline, jer pre svega smanjuje otpad koji bi se inače našao u okviru “regularnog” otpada a samim tim smanjuje se i količina metana koji se ispušta pri raspadanju biorazgradivih materija, tj. stvaranje deponijskog gasa put metana. Procenjuje se da na globalnom nivou, emisije metana sa deponija komunalnog otpada, doprinose sa 3% do 19% u odnosu na ukupne emisije metana.  

Danas postoje prave male mašinice (da ih tako nazovem) koje se mogu držati u kuhinji za odlaganje komposta (mirisi se ne osećaju) i neki čak za 24h mogu da pretvore bio otpad u humus! Genijalno! Nažalost, za naše uslove to su još uvek skupi proizvodi a uvek možete da to odradite u jednom delu bašte ili terase. 

Ukoliko nemate uslova da sami pravite kompost, vidite da li se neko u komšiluku bavi time i pitajte da date vaš doprinos! Samo da znate, neke statistike koje sam čitala, kažu da skoro 30% otpada jedne porodice čine organske materije koje bi mogle da se odlože u kompost! Razmislite o tome! Razmislite kad bi cela svetska populacija pravila kompost, koliko bi više prostora bilo na doponijama? Kolika bi bila manja emisija metana na globalnom nivou??? 

Ovo je bio samo kratak pregled o kompostiranju, internet je prepun informacija i ako vas interesuje, naći ćete relevantne resurse da dopunite vaše znanje i da, naravno počnete sa kompostiranjem!